Sve više škola u Republici Srpskoj stavljaju ključ u bravu, đaka je sve manje, a za 15 godina taj broj u osnovnim školama smanjen je za čak 30 hiljada. Analize o tome ne postoje, a oni koji ostanu učiće ruski jezik.

Izvor: dw.com

Autor: Dragan Maksimović

Foto: VoA

Uoči početka nove školske godine u BiH, a podaci o broju upisanih đaka u prve razrede govore o katastrofalnom demografskom trendu. Prvog septembra najmanje đaka će sjesti u klupe područnih škola, a u posljednjih nekoliko godina veliki broj njih je zatvoren. Primjera je mnogo, od petogodišnje škole u Bušletiću kod Doboja, gdje ove godine neće sjesti nijedan prvačić, do osnovne škole u Gornjem Jelovcu kod Prijedora, koja je nakon 99 godina stavila ključ u bravu.

„Ove godine upisano je 8899 učenika u prve razrede osnovnih škola. Prošle godine prvi razred je upisalo 9152 učenika“, kažu u Ministarstvu prosvjete Republike Srpske, napominjući da su to podaci iz juna i da će konačan broj biti poznat na početku školske godine.

Natalitet, migracije

Kolike su razmjere smanjenja broja učenika, najbolje govore uporedni podaci koje objavljuje Zavod za statistiku RS, prema kojem je 2008. godine osnovnu školu u RS pohađalo 114 563 učenika, dok je 15 godina kasnije taj broj smanjen na 84 643, što je gubitak jednog grada veličine Trebinja. 

Prosvjetni radnici sa kojima smo pričali, kažu da je posljednjih nekoliko godina školu napustio veliki broj učenika zbog odlaska u neku drugu zemlju, a ovoj poražavajućoj slici doprinosi i sve gora demografska slika.

„Em što imamo manji broj đaka za upis svake godine, em što dio prelazi u gradske škole, em što dio odlazi u inostranstvo”, kaže nam jedan prosvjetni radnik iz Banjaluke. 

Nizak natalitet, migracije, te ekonomska situacija, glavni su razlozi za ovakvu sliku koja je prisutna u cijeloj BiH. Predsjednik sindikata obrazovanja RS Dragan Gnjatić, kaže da je potrebna šira akcija u društvu, jer ukoliko se ovaj trend nastavi, rezultat neće biti dobar.

„I ja sam samo jedan od mnogih prosvjetnih radnika koji je nekada imao 37 đaka u odjeljenju, pa kada svi dođu još jednu stolicu moramo naći. Sada moje kolege rade sa 16. Možda je lakše ispraviti 16 kontrolnih radova nego 30, ali taj osjećaj zabrinutosti sigurno imamo svi. Nije to nimalo prijatno“, kaže Gnjatić.

Nema strategije

Da je alarm upaljen, kaže i demograf Aleksandar Čavić, upozorivši da ne postoji strategija demografskog razvoja niti populaciona politika. Ne postoji dugoročan odgovor na negativne trendove, kaže Čavić, uvjeren da će posljedice ovakve politike biti još gore.

„A na to sve djeluju još i migracije na način da se djeca zajedno sa roditeljima iz raznih razloga sele odavde, naseljavaju se u zemlje EU. Dakle, apsolutni broj onih koji bi mogli da upišu školu svake godine je sve manji i manji i taj trend će se nažalost nastaviti“, kaže Čavić, koji zbog odnosa vlasti prema ovom pitanju, nije preveliki optimista da bi se nešto uskoro moglo popraviti.

U zadnjih deset godina, neki će reći od kraja rata do danas, niko nije vodio ozbiljno računa o ovom problemu. Prijedlozi i rješenja bili su kozmetičke prirode ili rezultat političkog sukoba, kao što je to trenutno u slučaju besplatnih udžbenika za sve osnovce samo u Banjaluci koje finansira grad na čijem čelu je opozicioni Draško Stanivuković, na šta je vlada Republike Srpske reagovala proširivši ovu listu na cijeli entitet sa besplatnim udžbenicima do petog razreda.

Najveći krivac za ovakvu demografsku sliku i jeste politika, jer su se godinama stvarani uslovi za odlazak stanovništva, prvenstveno lošom ekonomskom politikom i svakodnevnom nesigurnošću sa kojom je stanovništvo suočeno, kaže predsjednik sindikata obrazovanja Federacije BiH Selvedin Šatorović. Vremena za popravku je, kaže, sve manje. 

„Ukoliko ne želimo postati zemlja staraca i ukoliko neko od ovih naših bajnih političara nema namjeru da stanovništvo zamjeni stanovnicima zemalja trećeg svijeta, onda se hitno moraju donijeti odgovarajuće mjere na svim nivoima vlasti, kako bi se poboljšao ekonomsko-socijalni položaj“, kaže Šatorović. 

Ruski jezik ispred njemačkog, italijanskog, francuskog

Za ozbiljnu analizu demografske slike, mjera koje bi trebalo donijeti i sprovesti, vremena i sluha nema, ali za izučavanje novih jezika sve je spremno za nekoliko sedmica. Prije nekoliko dana je svim školama u Republici Srpskoj upućen dopis Ministarstva prosvjete RS o sprovedenoj anketi među učenicima osnovnih škola o izučavanju drugog stranog jezika. Na osnovu analize tih podataka ustanovljeno je, navode za DW u odgovoru iz Ministarstva prosvjete, da raste interes učenika za izučavanje ruskog jezika.

„Mogućnost će biti ponuđena učenicima šestog razreda u 29 osnovnih škola u Republici Srpskoj od ove školske godine. Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju je definisano da odluku o drugom stranom jeziku donosi školski odbor na prijedlog nastavničkog vijeća“, navode iz resornog ministarstva, uz obrazloženje da su školama već upućeni dopisi kako bi osigurali održavanje nastave na ruskom jeziku.

Kada je riječ o jezicima olako se pristupa ovom pitanju, kaže profesor iz Banjaluke Miodrag Živanović. On podsjeća da je ruski jezik bio dio obrazovnog sistem u bivšoj Jugoslaviji, nakon čega su se profilisali različiti jezici, što je ruski okvalifikovalo kao teret i komplikaciju u obrazovanju i lingvističkoj sferi.

Gubljenje kompasa

„Prije tih događaja kada je svaka državica ovdje radila na tome da i najmanja mjesna zajednica ima svoj jezik, dogodilo se da su slovenski jezici jednostavno prestali biti važni. Jezici su tako organizovani da je svaka etnička grupa ili svaki narod promašio temu. I kada se dogodio da je svaki narod ovdje odlučio da ima svoj jezik, onda se pokazalo da je to gubljenje kompasa”, kaže Živanović, koji ne vjeruje da ruski jezik ima toliko pristalica da bi bio dio obrazovnog sistema. 

Ruski jezik kao drugi strani jezik trenutno izučava 7070 učenika u 52 osnovne škole i 2937 učenika u 37 srednjih škola u Republici Srpskoj. U anketi koja je sprovedena, pored ruskog jezika ponuđeni su njemački, francuski i italijanski jezik. O analizi upisanih broja učenika, pronatalitetnoj politici, demografskoj slici, još nije bilo nikakvih anketa niti istraživanja.