Širom Švajcarske poljoprivrednici i vlasnici bašta, u sklopu naučne studije o kvalitetu zemljišta, zakopavaće gaće odnosno bijeli pamučni donji veš….

Biolog Marsel van der Hajden ima za cilj povećanje poljoprivrednih prinosa – ne samo vještačkim đubrivima, pesticidima i GMO tehnologijom, već i gljivicama i drugim mikroorganizmima.

Zato je pribjegao manje konvencionalnim metodama i pozvao švajcarske poljoprivrednike da u sklopu istraživanja u zemlju zakopavaju pamučne gaće.
Decenijama je poznato da mikorizne gljive mogu biti korisne u poljoprivredi – barem u teoriji. U praksi niko zaista nije proučavao efekat ove simbioze biljaka i gljiva. Ali kako Van der Hajden navodi, do sada su čak i giganti agrotehnologije poput „Sindžente“ prepoznali potencijal ovih pojačivača prirodnog rasta i sve više koriste mikorizu.

Van der Hajden je, međutim, otišao korak dalje. On i njegov tim uspjeli su da nagovore dobar dio švajcarskih poljoprivrednika da se uključe u istraživanje. U kratkom periodu, biolozi su dobili na raspolaganje 60 eksperimentalnih parcela za rad, svaka veličine 200 kvadratnih metara u raznim kantonima, kako bi dobili što precizniji uvid u raznolikost stanja tla.

Državni institut za istraživanja “Agroskop“ dobrovoljcima koji su se prijavili za učešće u ovom istraživanju šalje dvoje pamučnih gaća, a njihov zadatak je da ih zakopaju u svojoj bašti ili na njivi.

Poslije određenog vremena gaće treba iskopati da bi se ispitalo u kakvom su stanju, što će biti pokazatelj u kolikoj su mjeri mikroorganizmi iz zemljišta uspjeli da razgrade pamučni materijal od koga su izrađene.

Jedne gaće biće iskopane i fotografisane poslije mjesec dana, a druge poslije dva mjeseca. Potom će se digitalnom metodom analizirati razgradnja prirodnih vlakana. Što je zemljište zdravije, veš će imati više rupa.

“To će biti pokazatelj kvaliteta zemljišta”, tvrdi rukovodilac projekta Marsel van der Hajden.

Ali biologa ne zanima samo mikoriza gljiva već i mikrobiom poljoprivrednog zemljišta uopšte. Mikrobiom je termin koji se koristi za opisivanje ukupnosti mikroorganizama koji naseljavaju živa bića, uključujući i ljude, ili su skriveni u zemljištu. Uloga koju bakterije, gljivice i drugi mikroorganizmi igraju u poljoprivredi nije dugo bila poznata, jer je tek početkom ovog vijeka razvijeno sekvenciranje naredne generacije, metoda koja omogućava brzo i jeftino dekodiranje DNK takvih organizama.

Hajden dodaje da je jedna od namjera studije i da se utvrdi na koji način erozija, prekomjerna upotreba đubriva i hemijskih sredstava utiču na zemljište.

Stručnjaci iz „Agroskopa“ navode da se svake godine u svijetu u potpunosti uništi područje dva i po puta veće od Švajcarske. Na takvim područjima kasnije nije moguće obavljati bilo kakve poljoprivredne radove.

IZVOR: Zanimljivosti dana


Facebook komentari: